GOJAZNOST – šta nam govori oblik tela?

fat distribution
14 Apr
gojaznost, vrste masnoce, ishrana, zdravlje

Gojaznost je najstariji i još uvek najčešći metabolički poremećaj kod čoveka.

Gojaznost se definiše kao porast telesnih masti u obliku adipoznog tkiva.

Prekomerna uhranjenost – podrazumeva povećanje telesne težine u odnosu na idealnu težinu na račun viška vode (edemi) ili mišićne mase (atlete,bodi bilderi- sarkopenična gojaznost), ili teških kostiju, a manje na račun telesnih masti.

Osobe ženskog pola češće su gojazne, dok su osobe muškog pola češće prekomerno uhranjene. Kod žena gojaznost je najizraženija posle dvadesete godine i posle menopauze, dok je kod muškaraca najčešća od 25 do 40 godine života.

Kod osoba muškog pola, prosečan procenat masti u organizmu je 15-20% od ukupne telesne težine, dok je kod osoba ženskog pola, taj procenat 25-30%. Procenat masnog tkiva od 21% je granična vrednost za muškarce, dok je procenat  preko 25% gojaznost. Kod žena, procenat masnog tkiva preko 33%  definiše gojaznost.

Prema podacima lnstituta za zdravstvenu zaštitu Srbije, više od polovine odraslog stanovništva Srbije (54%) ima problem sa prekomernom uhranjenošću pri čemu je 36,7% sa prekomernom uhranjenošću, dok je 17,3% gojazno.

Za procenu uhranjenosti i rizika od bolesti uslovljenih prekomernom telesnom masom, Svetska zdravstvena organizacija preporučuje indeks telesne mase (BMI – body mass index ). Na njegovu vrednost utiču godine, pol, socioekonomski uslovi, bračni status i etnička pripadnost

Pokazatelji distribucije masnog tkiva jesu obim struka i obim kukova, kao i WHR ( waist-to-hip ratio ) indeks koji se dobija iz njihovog međusobnog odnosa. Istraživanja u svetu su ukazala na važnost distribucije masnog tkiva u organizmu u pojavi zdravstvenog rizika.

Poznato je da gomilanje masnog tkiva u abdominalnoj regiji ima veći zdravstveni rizik od akumulacije masti u predelu kukova. Ova gojaznost je povezana sa povećanim rizikom razvoja hipertenzije, dislipidemija i dijabetesa tipa 2. Obim struka je, po nekim autorima, još bolji pokazatelj visceralne masti od WHR i moze nezavisno da ukaze na zdravstveni rizik. Kod osoba sa normalnim BMI, povećan obim struka ukazuje na nakupljanje masti u predelu abdomena i povećan zdravstveni rizik.

Obim struka je adekvatan indikator intraabdominalnih masti kao i zdravstvenog rizika.

– osobe (muškog pola)

obim struka > 94 cm = povećan rizik

obim struka > 102 cm = jako povećan rizik

– osobe (ženskog pola)

obim struka > 80cm = povećan rizik

obim struka > 88 cm = jako povećan rizik

Detekcija abdominalnih depoa bitan je segment dijagnostike gojaznosti. Pored mase značajan je i raspored masnog tkiva unutar abdomena jer višak viscelarnog masnog tkiva sa sobom nosi veći rizik za razvoj metaboličkih, kardiovaskularnih i drugih pratećih oboljenja ( osteoartritis ,sterilitet, idiopatska intrakranijalna hipertenzija, proširene vene donjih ekstremiteta, gastroezofagealni refluks, urinarna stres inkontinencija ) posebno respiratornog trakta, koja mogu biti uzrok iznenadne smrti, tokom spavanja kod izrazito gojaznih osoba Gojaznost je jedan od najznačajnijih faktora za nastanak obstruktivne apnee u snu. Prevashodno se muškarci smatraju rizičnom grupom, dok je kod žena povećan rizik usled porasta mase viscelarnog masnog tkiva nakon meno pauze .

Zašto nastaje gojaznost?

Gojaznost nastaje kada je u dužem vremenskom periodu, a bez adekvatnog utroška energije, kalorijski unos veći od energetskih potreba. -višak kalorija se u organizmu skladišti u vidu energetske rezerve (glikogen, masti) i troši u slučaju povećanih potreba organizma ili gladovanja.

Faktori koji utiču na gojaznost

Hormoni mogu uticati na distribuciju i stvaranje masti na različitim delovima našeg tela. Tako kortizol može prouzrokovati gomilanje masnog tkiva u središnjem delu tela, estrogen na kukovima, butinama i donjem delu trbušnog zida, dok usporeni rad tiroidne žlezde koja luči dva hormona: tiroksin T4 i tironin T3 može prouzrokovati gomilanje masnog tkiva u celom telu.

Fiziološki – Bazalni metabolizam predstavlja osnovne energetske potrebe za održavanje života, tj osnovne žitotne funkcije.Nakon 25 godine života se smanjuje, jer prestaje rast i smanjuje se dejstvo hormona koji utiču na telesnu izgradnju, a povećavaju se katabolički procesi za koje nije potrebna dodatna energija. Iz ovih razloga životno doba ima uticaja na pojavu gojaznosti.

Još jedan od važnih faktora koji utiče na potrošnju energije jeste fizička aktivnost koja se smanjuje sa godinama života. Takođe se stvara uslovni refleks za unosom veće količine hrane po ugledu na ostale članove porodice kod osoba koje žive u istoj porodici.

Umerena ili blaga gojaznost takođe treba da se leči ako je abdominalno tkivo bogato mastima, jer su povećani broj i veličina adipocita udruženi sa njihovom povećanom metaboličkom aktivnošću. Iz ovog tkiva oslobađaju se masne kiseline direktno u portnu cirkulaciju što dovodi do nagomilavanja triglicerida u plazmi. Kao posledica toga nastaje lučenje insulina – hiperinsulinemija jer nastaje rezistencija na glukozu i dolazi do povećanja glukoze u krvi .

VRSTE MASNOG TKIVA

1.Žuto-belo masno tkivo

sadrži najveći deo masti u telu i njegova uloga je da bude depo masti jer se u njemu nagomilavaju trigliceridi koji se unesu putem hrane ili stvaraju u jetri.

Žuto belo masno tkivo nalazi se u potkožnom tkivu, trbušnoj maramici, maloj karlici, grudnoj duplji i na butinama.

2. Mrko-smeđe masno tkivo

Ćelije mrko-smeđeg – sadrže mitohondrije koji imaju veliku ulogu u procesima metabolizma i to termogeneze (stvaranje toplote). Ovo mrko-smeđe masno tkivo ima vrlo dobro razgranatu mrežu krvnih sudova, tako da ta zagrejana krv obezbeđuje neophodnu toplotu vitalnim organima oko kojih se i nalazi.

Mrko-smeđe masno tkivo raspoređeno je samo u pojedinim delovima tela u manjim količinama i smatra se prelaznim oblikom masnog tkiva jer se sastoji od nerazvijenih masnih ćelija (mladih) koje u procesu sazrevanja prelaze u žuto-belo masno tkivo.

Ukoliko je veća količina mrko-smeđeg masnog tkiva – veća je mogućnost stvaranja toplote (termogeneze) putem razgradnje masti i samim tim povećana mogućnost smanjenja telesne mase. Niska temperatura spoljne sredine povećava termogenezu u ćelijama mrko-smeđeg masnog tkiva. Unošenje hrane takođe pospešuje termogenezu i ona zavisi od broja obroka i vrste namirnica. Što je veći broj malih obroka veći je i podsticaj za termogenezu . Ovo je razlog što se kod terapije gojaznosti praktikuje više manjih obroka. Efekat termogeneze je još veći ukoliko broj i količina obroka kombinuje sa fizičkom aktivnošću.

Distribucija masti

Ukupna količina masti u telu značajan je parametar za procenu zdravstvenog rizika, međutim jako je bitan, i čak nezavisan, raspored (distribucija) masti.
Razlikujemo dva tipa rasporeda (distribucije) masti:

  1. “Apple shape”-jabuka-androidni tip gojaznosti-upper distribution-gornja distribucija. Adipozno tkivo je koncentrisano oko trbuha i u gornjim partijama tela. Ovaj tip gojaznosti nosi povećan rizik za hipertenziju, dijabet tip II, srčana oboljenja i izvesne forme karcinoma. Ovaj vid gojaznosti javlja se kod muškaraca i žena posle menopauze jer se smanjuje estrogen, a povećava testosteron. To, međutim, nije uvek pravilo.
  2. “Pear shape”-kruška- ginoidni tip gojaznosti -lower distribution- donja distribucija. Adipozno tkivo se koncentriše oko bokova, kukova i butina. Češći je kod gojaznih žena.

Na osnovu analize ova dva tipa distribucije masti naučnici su napravili podelu od 6 grupa i dali predloge kako da se nakupljanje masnoće u ovim regijama neutrališe.

  1. Gornja distribucija (Androidni tip): Osobe koje pripadaju ovoj grupi nisu fizički aktivne i konzumiraju previše hrane. Nutricionisti savetuju limitiranje/potpuno izbegavanje slatkiša kao i fizičku aktivnost od minimum 30 minuta dnevno.
  2. Abdominalna gojaznost (Androidni tip): Gomilanje masnog tkiva u ovoj regiji može biti posledica stresa, nervne napetosti, anksioznosti ili depresije. Preporuka je da se na dnevnom nivou, pored fizičkih aktivnosti i modifikovanja ishrane sa akcentom na zdravu hranu, uvedu i tehnike za opuštanje poput vežbi disanja, meditacije,…
  3. Donja distribucija (Ginoidni tip): Učestala je kod trudnica. Preporuke su vežbanje u vodi ( water aerobic ) i podizanje nogu prilikom sedećeg položaja kako bi se smanjio pritisak na donji deo nogu.
  4. Natečeni abdomen (Androidni tip): Gomilanje masnoće u ovoj regiji često je povezano sa konzumiranjem alkohola i respiratornim probelemima. Preporuka je izbegavanje alkohola uz svakodnevne vežbe disanja.
  5. Donja distribucija i noge (Ginoidni tip): Takođe česta kod trudnica. Preporuke su vežbanje u vodi ( water aerobic ) i podizanje nogu prilikom sedećeg položaja kako bi se smanjio pritisak na donji deo nogu.
  6. Stomačna regija i gornji deo leđa (Androidni tip): Najčešće se javlja kod neaktivnih ljudi. Preporuka je fizička aktivnost i strategije za kontrolu šećera u krvi. Razmislite o konzumiranju manje učestalijih obroka u toku dana.

Ukoliko se ne pronalazite ni u jednoj od ovih podela, ili se pak pronalazite u više njih, uzrok tome može biti genetski ili pak hormonski, ali u svakom slučaju najbolji način „borbe“ jesu fizička aktivnost i pravilna ishrana.

Napomenuo bih još da ne možemo uticat nai ono što nam je genetski predodređeno kao što je distribucija masti tj. na tip rasporeda masti kojem ćemo pripadati. Pa tako ne možemo prelaziti iz oblika „jabuka“ u oblik „kruška“. Ono što možemo da promenimo, uz pomoć fizičke aktivnosti i pravilne ishrane, jeste da drastično smanjimo ukupnu količinu telesne masnoće ( targetovana redukcija masnog tkiva je praktično besmislena ), i da pravilnim izborom vežbi i treningom targetovano uvećamo mišićnu masu te tako utičemo na promenu telesne konstitucije.

Skrenuo bih pažnju na još jedan gorući problem !

Veliki je problem gojaznost kod dece. Primetio sam da čak i roditelji koji vode računa o svom zdravlju zanemaruju zdravlje svoje dece. Pa tako nije redak slučaj da odrasli kupuju i konzumiraju zdrave, nutritivno bogate, namirnice a deci daju slatkiše, grickalice, sokove tj. namirnice lošeg sadržaja diskutabilne nutritivne vredsnosti. Pogledajmo neke od faktora koji utiču na gojaznost kod dece.

Faktori rizika za nastanak gojaznosti kod dece i adolescenata

  • Gojaznost u detinjstvu – nastaje međudejstvom genetskih, bioloških, psiholoških, sociokulturoloških i činioca okoline.
  • Genetska – uslovljena diferencijacija kompleksa hormona i neurotransmitera koji regulišu osećaj sitosti, gladi, lipogenezu i lipolizu kao i rast i razvoj reproduktivne funkcije.
  • “Gojaznost u porodici”
    – Povećana porođajna težina, dijabetes majke i gojaznost u porodici su činioci koji zajedno sa činiocima sredine određuju vrstu i stepen gojaznosti.
  • Kod mlađe dece ako je jedan roditelj gojazan šansa da će biti gojazni u odrasloj dobi je tri puta veća, a ako su oba roditelja gojazna 10 puta veća nego kod dece čiji roditelji nisu gojazni.
  • Do treće godine života gojaznost roditelja više predviđa gojaznost u odrasloj dobi od same aktuelne težine deteta.
  • Rani period u detinjstvu je kritičan za razvoj gojaznosti. Dužina dojenja je obrnuto povezana sa rizikom za gojaznost u kasnijem detinjstvu.
  • Ulaganje u pravilnu ishranu u detinjstvu, kao što je veći unos proteina ima kasnije pozitivne efekte po zdravlje.
  • Adolescencija je drugi period povećane sklonosti ka razvoju gojaznosti.


Faktori sredine koji doprinose razvoju gojaznosti su mnogostruki

  • nizak socioekonomski status
  • gojaznost majke
  • sedaterni način života
  • Smanjena fizička aktivnost

Zdravstveni problemi koji se kasnije javljaju kod gojazne dece i adolescenata

  • A. Kardiovaskularni sistem
    -hiperholesterolemija i dislipidemija
    -hipertenzija
  • B. Endokrini sistem
    -hiperinsulinizam
    -insulinska rezistencija-smanjena tolerancija glukoze
    -tip 2 dijabetes melitusa
    -neredovnost menstruacija
  • C. Mentalno zdravlje(depresija)
  • D. Respiratorni sistem (astma)
  • E. Ortopedski problemi (genu varum)
  • F. Gastrointestinalni (nealkoholni steatohepatitis)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *