MIŠIĆI BUTA

30 Jul

 

Mišići buta odnosno mišići natkolenice dele se u tri grupe, unutrašnju, prednju i zadnju. Mišiće natkolenice obavija snažna fascija- fascia lata, koja je izuzetno značajna za normalnu funkciju butnih i bedrenih mišića.

Mišići prednje grupe Prednjoj grupi mišića natkolenice pripadaju dva mišića, terzijski mišić (m. Sartor3.4.1. ius) i četvoroglavi mišić buta (m. quadriceps femoris).

M. Sartorius

Ovaj mišić ima pripoj na SIAS- u, odakle se pruža koso na dole i unutra i završava se tibii medijalno od tuberositas tibiae. Terzijski mišić je fleksor, abduktor i spoljašnji rotator natkolenice u zglobu kuka, kao i fleksor potkolenice u zglobu kolena. Inervacija- n. femoralis.

M. Quadriceps femoris

Četvoroglavi mišić kako mu i ime kaže sastoji se od četiri glave: m. rectus femoris, m. vastus medialis, m. vastus lateralis i m. vastus intermedius.

M. rectus femoris

svojom gornjom tetivom se pripaja na spina iliaca anterior inferior.

M. vastus intermedius

ima gornji pripoj na prednjoj i spoljašnjoj strani tela butne kosti, m. vastus lateralis polazi sa spoljašnje usne hrapave linije (linea aspera), dok m. vastus madialis zauzima unutrašnju usnu linea aspera femoris. Sve četiri glave se svojim tetivama završavaju ligamentom patele preko patele na tuberositas tibiae. Zajednička kontrakcija sve četiri glave rezultira jakim pokretom ekstenzije u zglobu kolena. Kontrakcija samo m. rectusa femorisa preko slobodnog gornjeg pripoja na karlici daje fleksiju u zglobu kuka. Inervacija- n. femoralis.

misici butine

Mišići zadnje grupe Zadnju grupu mišića natkolenice čine m. biceps femoris, m. semitendinosus i m. semimembranosus.

M. Biceps femoris

Svojom dugom glavom (caput longum) kreće sa sedalne kvrge (tuber ishiadicum) a kratkom (caput breve) sa srednjeg dela linea aspera femoris, da bi se završile na glavici fibule (capitulum fibulae).

M. Semitendinosus

Polazi od sedalne kvrge i spušta se unutrašnjom stranom natkolenice, da bi se završio na tibii medijalno od tuberositas tibiae.

M. Semimembranosus

Gornji pripoj mu je takođe na tuber ishiadicum, kao i predhodni spušta se unutrašnjom stranom natkolenice, i završava se na zadnjoj strani condilus medialis tibiae.

misici zadnje loze i njihova funkcija

Svi mišići zadnje lože natkolenice su dvozglobni mišići, ali su nemoćni zbog svojih položaja da u isto vreme vrše pokrete u oba zgloba u punoj amplitudi. Osnovna funkcija ovih mišića je fleksija u zglobu kolena i ekstenzija u zglobu kuka. Takođe ovi mišići učestvuju i u pokretima rotacije u zglobu kuka i to kao spoljašnji rotator- m. biceps femoris, a kao unutrašnji rotatori m. semitendinosus et semimembranosus. Inervacija- n. ishiadicus

Mišići unutrašnje grupe Unutrašnju grupu sačinjavaju m. adductor longus, m. adductor brevis, m. aductor magnus, m. pectineus i m. gracilis.

M. Adductor longus

Vrh ovog mišića pripaja se lateralno od preponske simfize, i završava se na srednjem delu linea aspera femoris. Inervacija- n. obturatorius.

M. Adductor brevis

Kratki privodilac ima gornji pripoj na donjoj strani preponske kosti, a dole se pripaja na linea aspera femoris. Inervacija- n. obturatorius.

M. Adductor magnus

Gornji pripoj velikog privodioca je na donjoj strani preponske kosti i na tuber ishiadicum, a spušta se na dole duž cele hrapave linije- linea aspera femoris. Inervacija- n. obturatorius i n. ishiadicus.

M. Pectineus Pecten osis pubis na pubičnoj i linea pectinea na butnoj kosti su pripoji ovog mišića. Inervacija- n. obturatorius i n. femoralis.

M. Gracilis

Ovaj mišić silazi duž unutrašnje strane natkolenice od preponske kosti i završava se na tuberositas tibiae. Inervacija- n. obturatorius.

unutrasnja spoljasnja strana butina

Svih pet mišića unutrašnje strane natkolenice su snažni privodioci u zglobu kuka, a zbog svog povoljnog položaja prednji delovi deluju i kao fleksori a zadnji kao ekstenzori natkolenice. Bedreni i butni mišići obrazuju zajedno izuzetno snažan mišićni sistem, koji okružuje zglob kuka i reguliše njegovu kako statiku, tako i dinamiku. Posebnu ulogu u tom sistemu zauzimaju biartikularni mišići, koji okružuju i zglob kolena, i regulišu njegove pokrete i njegov odnos prema zglobu kuka.

Takođe nije zanemarljiva ni uloga ovih mišića kao značajnih regulatora statike i dinamike karlice i lumbalnog dela kičmenog stuba.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

one × 4 =