PULS (Srčani ritam – HR – Heart Rate)

06 Aug

Puls je veoma koristan parametar uzimajući u obzir da se može veoma lako izmeriti kao i ponovljivost njegovog odnosa prema VO2 . U toku testa se elektrokardiografom (EKG) vrši se stalna kardiološka kontrola ispitanika (najmanje po jedna tačka izvedena iz CM5, a najviše do 12 tačaka). Na ovaj način puls se može dobiti u preciznoj i kontinuiranoj formi (računajući iz udaljenja dva otkucaja srca, tzv. QRS kompleksa). U principu, on se povećava skoro linearno sa izvršenim radom, a samim tim i sa VO2. Ova zavisnost se može videti u formuli (2). Takođe se može uočiti da je ovaj odnos bolji kod pojedinaca koji su bolje istrenirani. Oni mogu da bolje troše kiseonik pri određenom pulsu zato što su ostali faktori (VS i difa-vO2; sposobnost mišića da koriste kiseonik) poboljšani kod treniranih pojedinaca.
Čak iako ovaj odnos nije u potpunosti linearan, grafikon koji se može prikazati je veoma koristan za pripremu programa treninga na osnovu pulsa, znajući pri kojoj potrošnji kiseonika i procentu maksimuma, u svakoj situaciji, se nalazi prag za određenu vežbu.
Kao što je već pomenuto, prenos pulsa iz laboratorije na stazu je praktično savršen kada se radi o istoj vežbi i odgovarajućem postupku. U slučaju prenosa podataka sa različitih vežbi, mora se pretpostaviti da postoje određena odstupanja i zbog toga bi trebalo uzeti u obzir određene korekcije. Ponašanje pulsa (srčanog ritma) se čak koristilo za određivanje nivoa pragova vežbanja (Conconi test). Ovaj test se ne preporučuje za postavljanje pragova vežbanja zbog nemanja naučne osnove, zbog poteškoća ostalih istraživača da ponove date rezultate, a mnoga druga istraživanja nisu uspela da otkriju vezu između aerobnih pragova i prevojne tačke grafika pulsa . Štaviše, na našim graficima odnosa pulsa i rada je praktično nemoguće otkriti ovo skretanje.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *